Knežev dvor
Dvor · Ul. Marka Laura Ruića 28, Pag
Knežev dvor, temeljito obnovljen za vrijeme austrijske vladavine sredinom 19. stoljeća, danas je vrlo daleko od slike koju je prvobitno pružao. Dvor je građen kao najreprezentativnija svjetovna građevina za koju se nisu štedjela sredstva a s vremenom je, bez dvojbe, postao dominantna zgrada na glavnom gradskom trgu. Njegov izgled otkriva kompromis između potreba javne ustanove i želje da se sagradi što udobnije obitavalište za gradskog kneza. Palača je zacijelo bila dovršena do 1467. godine, kada knez Toma Zorzi (Georgio) postavlja natpis koji svjedoči o izradi dvorišnih vrata i krune cisterne na portal. Na latinskom natpis glasi: „Pretore Thoma Georgio civitas hec equo iure / functa est atriumque hoc posteris / incrementa suscepit MCCCCLXVII Maii die XXV.“ U hrvatskom prijevodu čitamo ovako: „Za kneza Tome Zorzija, ovim se gradom pravedno upravljalo i ovo je prošireno dvorište ostavio potonjima 1467. dana 25. svibnja.
Pregradnjom iz 19. stoljeća znatno je izmijenjena unutrašnjost palače: na pročelju su u prizemlju postavljena nova vrata, uklonjeno je dvorišno stubište i zatvorena kvadratna vrata koja su vodila u veliku dvoranu na katu, izgrađeno je unutrašnje stubište i s dvorišne strane otvoren jedan ulaz u prizemlje. Dvorišne su arkade već otprije bile zazidane. Od dvorišnog su trijema sačuvane tek arkade kojima je prizemlje zgrade komuniciralo s dvorištem. Nad krajnjim jugoistočnim polustupom na čijem je kapitelu grb gradskog rizničara Cornera, vide se tragovi arkade jugoistočnog dvorišnog trijema. Kruna cisterne usred dvorišta ukrašena je nemirnim kamenim vrpcama, neizrazitim reljefom lava Sv. Marka, i grbovima kneza Tome Zorzija. Najzanimljiviji izvorni dio kneževe palače predstavlja dvorišni portal, jedan od najvrjednijih umjetničkih spomenika u Pagu. O tome se portalu mnogo pisalo, još od članka Ivana Žmirića, a u novije je vrijeme prevladalo mišljenje da je u pitanju rad Jurjeva učenika Ivana Pribislavljića. Doista, nadvratnik s impozantnim grbom kneza Tome Zorzija kojeg podržavaju putta i pejzažem na nadvratniku izvedenim u plitkom reljefu upečatljivo je blizak reljefu na stubištu crkve Sv. Ivana u Šibeniku. Samo naoko realističan, ovaj pejzaž upotrjebljen u funkciji ornamenta otkriva umjetnika s tipičnom gotičkom sklonošću detaljima. Istovremeno, luneta s likovima golih dječaka, rađena pod izrazitim utjecajem Jurja Dalmatinca, odaje Pribislavljićevu umjetničku vezanost uz ovog našeg velikog majstora.