Kula Skrivanat
Kula · Ul. Donata Fabijanića, Pag
U nesigurnim vremenima srednjega vijeka, zidanje građevina obrambenog karaktera pitanje je opće sigurnosti i opstanka. Grad Pag je u vrijeme 15. stoljeća bio je opasan dosta čvrstim bedemima s devet branilišta ili kula od kojih se do danas sačuvala jedino kula Skrivanat. Izgradnja kule započeta je s izgradnjom grada Paga, dugo je trajala, a dovršena je 1470. godine. Ime je dobila po stanu paškog solnog pisara (scriba salis), kojega je mletačka vlast postavljala za nadglednika i kontrolora ubiranja i knjiženja prodaje paške soli.
Godinu dana nakon utemeljenja grada, 1444. godine, državna je vlast odobrila da se svake godine u svrhu podizanja paških zidina izdvoji 300 mletačkih dukata. Prve vijesti o angažiranju majstora Jurja Dalmatinca za rad na paškim zidinama datiraju iz 1449. godine. Iz dostupnih dokumenata moguće je iščitati kako je za radove na paškim fortifikacijama (zidinama i kulama) Juraj angažirao svoje učenike Ivana Hreljića i Vukašina Markovića. Prije 1457. godine na paškim zidinama je radio još jedan Jurjev pomoćnik, majstor Radić Pokrajčić iz Dubrovnika. Iz tih je podataka vidljivo da se gradnja paških zidina i kula odvijala pod vodstvom majstora Jurja, i to u prvo vrijeme, kada je formiran sjeveroistočni trakt sa šest kula, a možda i dio jugozapadnog zida.
Za dovršenje ove kule pobrinuo se knez Antonio Loredan (1469. – 1471.), a za trajan spomen pothvata dao je postaviti spomen-ploču sa svojim grbom i natpisom. Spomen-ploča se danas nalazi u dvorištu Samostana Benediktinki Sv. Margarite. Sam bastion polukružne je osnove s četvrtastom kulom, i može se pretpostaviti da ga je koncipirao majstor Juraj Dalmatinac, jer je donekle sličan onom podno dubrovačke Minčete.