Povelja utemeljenja i kamen temeljac

Trg · Trg kralja Petra Krešimira IV, Pag

Utemeljenje novog grada Paga, 18. svibnja 1443. godine, bilo je svjedočeno javnom ispravom. Javnu ispravu je 1775. godine objavio poznati isusovac Daniele Farlati, i to u svom poznatom eruditskom djelu o crkvenoj povijesti hrvatskih krajeva, llyricum sacrum (hrv. Sveti Ilirik). Kako se iz isprave može iščitati, tom svečanom činu i najvažnijem događaju u tisućljetnoj paškoj povijesti nazočili su najodličniji gradski dužnosnici: knez, gradski sudci, zadarski nadbiskup, paški nad-pop s paškim kaptolom, svećenstvom, gradsko plemstvo i mnoštvo puka. Sam čin utemeljenja započeo je, kako tvrdi pisar isprave, oko treće ure, a to će reći oko trećeg crkvenog ili kanonskog časa, jer se život ljudi u srednjem vijeku ravnao po „molitvenom vremenu.” Molitveno vrijeme činilo je sedam kanonskih časova (horae canonicae), a u mjesecu svibnju treći je kanonski čas (hora tertia) bio oko devet sati ujutro. Toga su dana položeni temelji Velikoj ili Zbornoj crkvi, gradskim zidinama, i velikoj kuli sa sjeveroistoka. Ondje su se kasnije nalazila "Kopnena vrata", a time je ujedno započela dugotrajna izgradnja novoga grada.

Tom je prigodom posvećen i kameni blok s grbom paškog kneza, Pietra Faliera (Faletra), te natpisom „Petro Faletro comite coepta fvit vrbs 1443“ (hrv. „Za Petra Faliera kneza započet bijaše grad 1443. godine“). Blok je postavljen naknadno, poviše glavnih sjeveroistočnih Kopnenih vrata (Porta terraferma), ali maknut prilikom rušenja tog dijela paških zidina 1855. godine. Također je bio i prelomljen te uzidan u podnožje Kamenog križa kod crkve Sv. Trojstva, a odatle je 1978. godine bio prenijet u crkvu Sv. Jurja.